Dobrodošli u martovski vodič kroz beogradske izložbe i muzeje!
Iako brojimo sitno do početka marta, požurila sam da još danas objavim martovske predloge, jer pojedine izložbe traju samo još nekoliko dana. A i prizivam lepše vreme.
Šta ste vi obilazili ovih dana u vašim gradovima?
***
FRANCUSKI INSTITUT
U Francuskom institutu, u Knez Mihailovoj 31, do 4. marta možete pogledati izložbu street art umetnice TKV – The Kraljice Vile. Osim što su njeni radovi izloženi ovde, u Francuskom kulturnom centru, iste možete naći i u prirodnom okruženju, na dorćolskim ulicama, u Savamali i u ostalim delovima grada.
Njen upečatljiv stil lako ćete prepoznati, a njene zanimljive radove ćete sresti i na ulicama u inostranstvu. Pre nekoliko meseci, gostovala je u Parizu, u Srpskom kulturnom centru, odmah preko puta Pompidu muzeja, kada je i srpska i francuska publika mogla da se upozna sa njenim radovima. Ne propustite.
Radno vreme galerije je od 13 – 19h, od utorka do petka i subotom od 10 – 15h. Ulaz je besplatan, a adresa sajta je www.institutfrancais.rs.
SERVANTES INSTITUT
Kada završite sa posetom Viline izložbe, skoknite preko puta u Servantes institut i pogledajte ilustracije Marije Hese posvećene Fridi Kalo. Izložba nosi naziv po njenoj knjizi ilustracija – Frida Kalo: jedna biografija, izdata za izdavačku kuću ,,Lumen“, a kod nas za ,,Dibidus“. Knjiga se čita za pola sata i savršen je poklon i za sebe i za druge, jer ko ne voli Fridu? Marija Hese trenutno radi na knjizi koja će obuhvatiti ilustracije i biografiju Dejvida Bouvija, kojoj se posebno radujem, a koja će se kod nas pojaviti u aprilu ove godine.
Na otvaranju izložbe posećenost je bila velika, a vi ako još uvek niste stigli, imate vremena do kraja marta da to uradite. Adresa je Čika Ljubina 19, a radno vreme galerije je svim danima od 10 – 21h i ulaz je besplatan. Adresa sajta je www.belgrado.cervantes.es/rs.
//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js
(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
DORĆOL PLATZ
Ovom događaju se posebno radujem. Ko me prati na društvenim mrežama, zna verovatno i za Selmu Stojanović, moju drugaricu, slobodnu umetnicu iz Kovina čije radove obožavam, pa sam i sama u svom stanu napravila malu galeriju od njenih slika. One ne krase samo moje zidove već i zidove naših prijatelja, pa i neke fasade u Kovinu, u vidu murala.
Selma se slikarstvom bavi više od dve decenije tokom kojih je, preko omiljenih umetničkih pravaca, ekspresionizma i fovizma, stvorila svoj prepoznatljivi stil kom je dala naziv ,,Semizam“. Osim brojih nagrada koje je osvajala na kolektivnim i samostalnim izložbama u zemlji i inostranstvu, najdraža joj je pohvala čuvene Almodovarove muze, Rossy de Palme.
Beogradska publika će konačno imati priliku da se upozna sa Selminim radovima, 9. marta u 19h, u Dorćol platz-u, na njenoj samostalnoj izložbi ,,Ljudi“, koju će otvoriti kovinski bend Kanta robot (u čijeg sam gitaristu već godinama zaljubljena).
Pozivam vas da dođete i da zajedno uživamo i lepo se provedemo. Izložba će trajati do kraja marta, i ko zna, možda će baš neka od izloženih slika ukrasiti i vaš dom, a Kanta robot postati baš vaš omiljeni bend.
Ne zaboravite – petak, 9. mart sa početkom u 19h, Dorćol platz, Dobračina 59. Više o događaju pročitajte na FB stranici, a do tada, upoznajte Selmu preko intervjua koji je dala za podgorički kulturni portal MuMuMontenegro, povodom predstojeće izložbe.
Vidimo se!
Bonus predlog
Kada ste već u Dorćol platzu, posetili ste izložbu slika Selme Stojanović, ako ste gladni, skoknite u restoran Holesterol, odmah iza ugla. Ili, odmah pored Viline Sofije Loren. Osim što je klopa ukusna, a cene pristojne, do 18. marta je u restoranu aktuelna izložba pod nazivom ,,Žene vole holesterol“. Naime, zidove ovog restorana krasi jedanaest reprodukcija čiji su tvorci Modilijani, Dega, Šile, Klimt, Pikaso i ostali umetnici. Uživajte u hrani i izložbi, a više o izložbi pročitajte na FB stranici.
Restoran Holesterol, Dobračina 59.
ETNOGRAFSKI MUZEJ
Etnografski muzej je jedan od najstarijih muzeja na Balkanu, nastao 1901, a u zgradu nekadašnje Beogradske berze na Studentskom trgu 13, useljava se 1951. godine. Od tada je u njemu organizovano osam stalnih i preko tri stotine povremenih izložbi. Osim eksponata i velikog broja etnografskih predmeta raspoređenih u zasebne zbirke, muzej poseduje i jednu od najbogatijih stručnih biblioteka na Balkanu i sam izdaje stručne publikacije.
Na tri sprata ovog velikog muzeja, izložena je stalna postavka pod nazivom ,,Narodna kultura Srba u 19. i 20. veku“ i obuhvata svečane narodne nošnje sa nakitom, fotografijama i detaljnim opisom, iz svih krajeva, od Vojvodine, Centralne Srbije, Hercegovine, Dalmacije, Slovenije, pa sve do Crne Gore i Kosova i Metohije. Ideja je da prikaže život Srba na saborima, ispred crkava i manastira, gde se trgovalo, družilo, upoznavalo, igralo i pevalo. Osim nošnje, verno je prikazan izgled kuća i soba od jednog do drugog kraja i perioda, kao i svi predmeti koji su se tada koristili.
Od decembra prošle godine, posetioci mogu da pogledaju i izložbu pod nazivom ,,Iz prošlosti jedne porodice OSIJEK-PETRINjA-BEOGRAD“ sa kolekcijom predmeta iz zaostavštine uglednih srpskih građanskih porodica Radanović iz Osijeka i Tomić iz Petrinje.
//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js
(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
,,Izložba prikazuje prva zabeležena svedočanstva postojanja, društvenog uspona, trajanja i gašenja tih srpskih porodica, kao i njihov život u različitim multikulturnim sredinama i državama, u složenim istorijskim okolnostima i društvenim promenama. Odabranim predmetima predstavljen je svakodnevni život tih porodica iz ugla tradicionalnog i modernog, javnog i privatnog, muškog i ženskog sveta.“
Radno vreme muzeja od utorka do subote je od 10 – 17h, nedeljom od 9 -14h, a cena ulaznice je 200 dinara. Detalje o izložbama i muzeju pronađite na njihovom sajtu www.etnografskimuzej.rs
MANAKOVA KUĆA
Etnografski muzej i Manakova kuća ne mogu jedno bez drugog, jer je upravo Manakova kuća u sklopu muzeja. Sagrađena je oko 1830, a jedan od vlasnika je bio makedonski doseljenik, Manak Mihailović, po kome je dobila ime. Predstavlja jedan od retkih sačuvanih objekata stambene, istočnjačko – balkanske arhitekture u Beogradu, a osim nje, to su još kafana ,,Znak pitanja“ i Konak kneginje Ljubice. Osim što je kuća služila kao stambeni prostor, u njoj se dugo nalazila i kafana. Danas je muzej u kom se čuva i izlaže spomen – zbirka Hristofora Crnilovića, srpskog slikara, istraživača tradicionalne kulture i kolekcionara. Njegova zbirka broji nekoliko hiljada predmeta velike kulturne vrednosti, negativ – ploče objekata snimljenih na terenu, kao i veliki broj listova rukopisne građe, knjige i časopise istorijsko-etnografskog sadržaja. U muzeju su izloženi nakit i narodna nošnja, a pojedine prostorije su i dalje nameštene u duhu starih vremena.
U Manakovoj kući, u okviru programa očuvanja i zaštite starih zanata, organizovane su radionice tkanja, veza i izrade nakita.
O svim ovim zanimljivostima, potražite detalje na njihovom sajtu http://etnografskimuzej.rs/manakova-kuca/, a muzej posetite na adresi Gavrila Principa 5. Radno vreme je od utorka do subote od 10 – 17h, a nedeljom i ponedeljkom, muzej ne radi. Cena ulaznice je 100 dinara.
***
I za kraj, ne zaboravite da se prijavite za šetnje u okviru Kulturne baštine Topčidera, jer se nove ture organizuju 3. i 31. marta. Detalje pronađite u prethodnom tekstu.
Iz rubrike Beogradski muzeji, pozdravljam vas do aprila!
Majus
*U kategoriji Segmenti iz Beograda, možete pronaći i prethodne tekstove o beogradskim muzejima.
//pagead2.googlesyndication.com/pagead/js/adsbygoogle.js
(adsbygoogle = window.adsbygoogle || []).push({});
Hvala za sjajne predloge! Čim prođe ova zima, krećemo u obilazak! 😉
Sviđa mi seSviđa mi se
Dodjite obavezno 9. marta u Dorćol platz 🙂
Sviđa mi seSviđa mi se
❤
Sviđa mi seSviđa mi se